Key messages in different languages

Key messages in different languages

Key messages translated in different languages. Schools, kura and early learning services can choose the messages that they want to use when communicating their COVID-19 updates and advice to parents, whānau and the wider community.

Downloadable version

The downloadable version shows each of the messages and its translated versions in table format. 

Key messages in English

  1. New Zealand has moved to a new long-term approach for managing COVID-19.
  2. Schools, kura and early learning services are open on site with public health measures in place.
  3. We have good systems and controls to help reduce transmission of COVID-19.
  4. Face to face learning is best for children and young people.
  5. We may need to move to some children learning from home if we get too many cases in our school.
  6. Children (years 1 – 10) who don’t have appropriate care at home, can come to school.
  7. Anyone who is unwell or sick, MUST stay home and you should get a free COVID-19 test: https://covid19.govt.nz/testing-and-tracing/covid-19-testing/how-to-get-a-covid-19-test/#when-to-get-a-test 
  8. Everyone will be washing their hands regularly. 
  9. Coughs and sneezes will be into elbows.
  10. We will be cleaning high touch surfaces regularly.
  11. Classrooms and indoor spaces will be well-ventilated.
  12. Face masks reduce the spread of COVID-19. We will support students who choose to wear masks.
  13. Everyone aged 5 and above can get their free COVID-19 vaccination now: https://covid19.govt.nz/covid-19-vaccines/how-to-get-a-covid-19-vaccination/ 
  14. Getting vaccinated including the booster dose is one of the best ways to keep ourselves and others safe.
  15. If you have concerns about attending school or early learning, please contact [insert school/early learning email address].
  16. Talk to your school or early learning service if you have children at higher risk of severe illness from COVID-19, or a household member who is more vulnerable. 
  17. Further information is available at: Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in te reo Māori

  1. Kua neke a Aotearoa ki tētahi huarahi  hou mō te wā roa hei whakahaere i te KOWHEORI-19.
  2. Kei te tuwhera ngā kura me ngā ratonga kōhunguhunga me ngā tikanga hauora tūmatanui.
  3. He pai ngā pūnaha me ngā whakahaere a ngā kura hei whakaiti i te hōrapa o te KOWHEORI.
  4. Ko ngā akoranga kanohi ki te kanohi te mea pai rawa mō ngā tamariki me ngā taiohi.
  5. Me tuku pea ētahi tamariki kia ako i te kāinga mēnā ka nui rawa te hunga e pāngia e te mate i tō tātau kura.
  6. Ko ngā tamariki (tau 1 – 10) kāore i te whiwhi kaitiaki tōtika i te kāinga, ka āhei ki te haere mai ki te kura.
  7. Mēnā he tangata kei te māuiui, me MĀTUA noho ki te kāinga, ā, me whiwhi whakamātautau KOWHEORI-19 koreutu: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/te-reo-maori/testing/
  8. Me rite tonu te horoi ringaringa a ngā tāngata katoa. 
  9. Me maremare, me matihe ki ngā tuke.
  10. Ka horoia haeretia ngā wāhi e tino pāpātia ana.
  11. Ka pai te hauhau o ngā akomanga me ngā wāhi o roto.
  12. Mā te mau ārai kanohi e iti te hōrapa haere o KOWHEORI-19. Ka tautoko mātou i ngā ākonga e mau ārai kanohi ana.
  13. Ko te hunga 5 tau, pakeke atu ka āhei ki te whiwhi werohanga KOWHEORI-19 koreutu ināianei: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/te-reo-maori/vaccines/getting-your-covid-19-vaccine/
  14. Ko te whiwhi wero whakakaha tētahi tikanga pai rawa hei tiaki i a tātau me ētahi atu kia haumaru ai.
  15. Mēnā he māharahara ōu mō te haere ki te kura, te ratonga kōhungahunga rānei me whakapa atu ki a [insert school/early learning email address].
  16. Me kōrero ki tō kura, ratonga kōhungahunga rānei mēnā he nui te mōrea o te pā mai o te mate kino mai i te KOWHEORI-19, tētahi o tō kāinga rānei e noho mōrea ana. 
  17. He kōrero atu anō kei: Information for whānau, hapū and iwi Māori | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Samoan | Gagana Samoa

  1. Ua see atu nei Niu Sila i se faiga fou tuutuu mamao mo le taofiofia o le pepesi o le COVID-19.
  2. Ua toe tatala uma nofoaga masani o aoga, ma aoga amata, ae o loo faatulaga ai pea aiaiga o puipuiga mo le soifua maloloina lautele.
  3. O loo lelei a tatou polokalame ma taiala tau puipuiga e fesoasoani ina ia tuuitiitia le pipisi solo o le COVID-19.
  4. O aoaoga e faafesagai ai o le auala pito sili lea ona lelei mo tamaiti ma tupulaga laity.
  5. E ono moomia ona tatou suia le faatino o aoaoga mai le fale pe afai ua faatupulaia le tele o tagata ua aafia i le faama‘i i le aoga.
  6. O tamaiti (tausaga 1 – 10) e lē o maua le tausiga talafeagai i le fale, e mafai ona auai i le aoga.
  7. O soo se tasi ua faama‘ima‘ia pe ua ma‘i, e TATAU ona nofo i le fale ma e ao ona fai se siaki o le COVID-19: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/samoan/testing/
  8. E tatau i tagata uma ona fufulu soo o latou lima.
  9. Tale ma mafatua i tulilima.
  10. O le a faatoaga ona matou faamamā fola e tele ina faaaogā.
  11. O le a faasavili lelei totonu o potuaoga ma totonu o nofoaga.
  12. O ufifofoga e tuuitiitia ai le pepesi o le COVID-19. E lē taofia fua tamaiti aoga o mananao pea e fai a latou ufifofoga.
  13. Ua mafai nei ona fai fua tuipuipui o le COVID-19 mo tagata uma mai le 5 tausaga ma luga le matutua: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/samoan/vaccines/how-to-get-a-vaccine/
  14. O le faia o tuipuipui faatasi ai ma le tui e faamalosia atili ai o se tasi o auala pito sili ona lelei e tausisia lo tatou saogalemu faapea ma isi.
  15. Afai o iai se popolega i le auai atu i le aoga poo se aoga amata, ia faafesootai mai le [insert school/early learning email address].
  16. Talanoa atu i le tou aoga poo le tou aoga amata, pe afai e iai lau fanau e lamatia gofie ma mama‘i tigaina mai le COVID-19, poo se tasi o tou nonofo faatasi i le tou fale e ono aafia gofie lava.
  17. E maua nisi faamatalaga i le: Gagana Samoa | Samoan | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Tongan | Lea Faka Tonga

  1. Kuo nga‘unu ‘a Nu‘u Sila ki ha founga fo‘ou ‘i ha taimi lōloa ki hono tokanga‘i ‘o e COVID-19.
  2. ‘Oku fakaava ‘a e ngaahi ‘apiakó, kura mo e ngaahi ako‘anga tokamu‘á ‘i honau tu‘u‘angá pea kuo fokotu‘u ki ai ha ngaahi tu‘utu‘uni ki he mo‘ui lelei ‘a e kakaí.
  3. ‘Oku ‘i ai ‘emau ngaahi fa‘unga ngāue mo e founga pule‘i lelei ke tokoni ki hono fakasi‘isi‘i ‘o e mafola ‘a e COVID-19.
  4. Ko e ako fesiofaki ‘i lokiakó ko e founga lelei taha ia ki he ako ‘a e fānau iikí mo e to‘utupú.
  5. ‘E malava pē ke mau fakamavahe‘i ha fānau ke nau ako mei ‘api ‘o kapau ‘oku fu‘u tokolahi ‘a e fānau ‘oku nau ma‘u ‘a e vailasí ‘i homau ‘apiakó.
  6. Ko e fānau ‘oko ‘i he (ta‘u fakaako 1 – 10) pea ‘oku ‘ikai malava ke tokanga‘i kinautolu ‘i ‘apí, ‘e lava pē ke nau ha‘u ki he akó.
  7. Ko ha taha pē ‘oku ‘ikai ke ongo‘i lelei pe ‘oku puke, KUO PAU ke nofo ‘i ‘api pea fakahoko hao sivi COVID-19 ta‘etotongi: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/tongan/testing/
  8. ‘E fanofano ma‘u pē ‘e he tokotaha kotoa pē hono ongo nimá.
  9. Ko e talé mo e mafatuá ‘e fakahoko ia ki he tui‘i nimá.
  10. Te mau fufulu ma‘u pē ‘a e ngaahi fukahi me‘á.
  11. Ko e ngaahi lokiako mo e ngaahi feitu‘u kotoa pē ‘i loto falé ‘e lelei ‘aupito ‘a e fetāfeaki holo ai ‘a e ‘eá.
  12. ‘Oku fakasi‘isi‘i ‘e he ngaahi me‘a ‘ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú ‘a e mafola ‘a e COVID-19. Te mau tokoni‘i ‘a e fānau ako ‘oku nau fili ke tui ‘a e me‘a ‘ufi‘ufi ki he ihú mo e ngutú.
  13. ‘E lava ‘a e tokotaha kotoa pē mei he ta‘u 5 mo lahi hake ‘o fakahoko honau huhu malu‘i COVID-19 ‘i he taimi ni: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/tongan/vaccines/getting-the-covid-19-vaccine/
  14. Ko e fakahoko ‘o e huhu malu‘í kau ai ‘a e huhu fakalahí ko e founga lelei taha ia ki hono tauhi ‘a ‘etau malú mo e malu ‘a e ni‘ihi kehé.
  15. Kapau ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘okú ke hoha‘a ki ai fekau‘aki mo e ‘alu ki he akó pe ako‘anga tokamu‘á, kātaki ‘o fetu‘utaki ki he [insert school/early learning email address].
  16. Talanoa ki ho‘o akó pe ako‘anga tokamu‘á kapau ‘oku ‘i ai ha‘o fānau ‘oku tu‘u lavea ngofua ange ke puke lahi meí he COVID-19, pe ko ha mēmipa ‘o e fāmilí ‘oku tu‘u lavea ngofua ange.
  17. ‘Oku ‘i ai ‘a e fakamatala lahi ange ‘i he: Lea Faka Tonga | Tongan | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Cook Islands Māori | Te Reo Māori Kuki ‘Āirani

  1. Kua neke a Aotearoa ki teta‘i kaveinga ‘ōu, no teta‘i tuātau roa, i te ‘akateretere‘anga i te COVID-19.
  2. Kua tu‘era te au ‘āpi‘i, kura, e te au turanga ‘āpi‘i punanga, e kua papa te au rāvenga ‘ākono‘anga i te ora‘anga meitaki no te ‘iti tangata.
  3. E au turanga meitaki ta matou, e te ‘aka‘aere‘anga i te tauturu i te ‘akatopa‘anga i te toto‘a‘anga i te COVID-19
  4. Pu‘apinga rava atu te tāmou‘anga ‘āpi‘i, mata ki te mata, no te tamariki, e te māpu tamariki.
  5. Ka anoano‘ia pa‘a tatou kia neke ki teta‘i au tamariki, ki te tāmou‘anga ‘āpi‘i mei te kainga, me ma‘ata roa te maki i roto i ta tatou au ‘āpi‘i.
  6. Ka ‘akatika‘ia te tamariki (mata‘iti 1-10) i te aere mai ki te ‘āpi‘i, me kare e tangata tau no te tiaki i te kainga.
  7. KIA no‘o teta‘i ua atu kare e meitaki ana, me kore ra, e maki ra, ki te kainga, ma te aere atu no teta‘i vāito‘anga COVID-19 tutaki-kore: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/cook-islands-maori/testing-and-tracing/
  8. Ka ‘ōrei putuputu te katoatoa i to ratou rima.
  9. Ka mare, e ka mareti‘a ki roto i te po‘o rima.
  10. Ka tāmā matou i te au papa e ‘āmiri putuputu ia ana.
  11. Ka taka meitaki te reva, na roto i te au pi‘a ‘āpi‘i, e te au ngā‘i i roto.
  12. Ka akatopa mai te au matatāpoki i te toto‘a‘anga‘ia te COVID-19. Ka turu matou i te au tauira, te ‘iki ra i te ‘a‘ao matatāpoki.
  13. Ka rauka i teta‘i ua atu, e 5 mata‘iti e runga atu, kia pātia‘ia ki to ratou vairākau-pāruru COVID-19, tutaki-kore, i teia ‘ati‘anga: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/cook-islands-maori/vaccines/getting-your-covid-19-vaccine/
  14. Na roto i te pātia‘ia‘anga ki te vairākau-pāruru, pērā katoa te pātia‘anga ‘akapakari atu, teta‘i o te au ravenga pu‘apinga rava atu, i te ‘ākono‘anga ia tatou ‘uā‘orāi, e teta‘i atu kia pōnuiā‘au.
  15. Me te manamantā ra koe no te aere‘anga ki te ‘āpi‘i, me kore ra, ki te ‘āpi‘i punanga, me ka tika, ‘ārāvei atu [insert school/early learning email address].
  16. Komakoma atu ki ta‘au ‘āpi‘i, me kore ra, ki ta‘au turanga ‘āpi‘i punanga, me e tamariki ta‘au te tarotokakā‘ia ra e, ka tū‘ia i te maki kino rava atu mei roto i te COVID-19, me kore ra, e tangata tarotokakā‘ia teta‘i i roto i to‘ou ngutu‘are tangata
  17. Tei runga teta‘i atu ‘akakitekite‘anga i te: Te Reo Māori Kuki ‘Āirani | Cook Islands Māori | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Fijian | Vosa Vakaviti

  1. Sa mua qo o Niusiladi ena dua na sasaga ena vakayacori toka ena loma ni dua na gauna ena kena qaravi na COVID-19.
  2. Era sa dola tu na koronivuli, kura kei na veivanua ni muri vuli, sa vakarautaki tale tu ga kina na veidusimaki ni tabana ni bula me na vakamuri.
  3. Ena vakamuri e dua na ituvatuva vinaka kei na qaqarauni eso me vakalailaitaki kina na veidewavi ni COVID-19.
  4. E uasivi duadua na vuli veirai mata ena nodra vuli na gone kei na itabagone.
  5. Ena rairai vinakati mera na vuli ga mai vale eso na gonevuli ke sa tubu na kisi ni matetaka e koronivuli.
  6. Era sa na rawa ni lako i koronivuli o ira na gone (yabaki 1 – 10) kevaka era sega ni qaravi vakavinaka e vale.
  7. Ke dua e sega ni bula vinaka se tauvimate, E DODONU me tiko ga e vale, me na vakayacori tale ga vua na veidikevi ena COVID-19 e sega ni saumi: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/fijian/testing-and-tracing/
  8. Na tamata taucoko ena savata vakawasoma na ligadra.
  9. Vu se suru ena ilobi ni duruduru ni liga.
  10. Keitou na vakasavasavataka na veivanua e tarai wasoma.
  11. Ena doladola na katuba ena rumu ni vuli kei na rumu e vakayagataki me mudre vinaka kina na cagi.
  12. Ena vakalailaitaka na veidewavi ni mate na COVID-19 na daramaki ni iubi ni gusu kei na ucu. Eda na tokoni ira na gonevuli era digitaka mera daramaka na iubi ni gusu kei na ucu.
  13. E rawa nira cula sega ni saumi ena icula ni itatarovi ni COVID-19 na gone kece yabaki 5 lako cake: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/fijian/vaccines/getting-your-covid-19-vaccine/
  14. E gaunisala vinaka mo rawa ni taqomaki kina kei ira tale eso ena nomu cula ena icula ni tatarovi se kena icula veitokoni.
  15. Ke tiko na ririko ena gole i koronivuli se veivanua ni muri vuli, mo veitaratara ina [insert school/early learning email address].
  16. Veivosaki ena nomu koronivuli se veivanua ni muri vuli kevaka e rivarivabitaki ni rawa ni tauvimate bibi o luvemu ena COVID-19, se dua na lewe ni matavuvale e rawa ni tauvimate bibi kina.
  17. Na ikuri ni ivakamacala e rawa ni laurai ena: Vosa Vakaviti | Fijian | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Niuean | Vagahau Niue

  1. Kua hiki tuai a Niu Silani ke he taha puhala loa mo e foou ke leveki aki e COVID-19.
  2. Kua hafagi e tau fale aoga, kura mo e tau faahi gahua he tau fakaakoaga foou ka e haha i ai e tau fakatokatokaaga mai he faahi malolo tino.
  3. Mitaki e tau fakaholoaga gahua mo e tau taofiaga ke lagomatai ke tuku hifo aki e uta fano he COVID-19.
  4. Mua atu e mitaki e tau fakaakoaga ne fehagaaoaki e tau fanau ikiiki pihia mo e tau fanau fuata.
  5. To ligaliga to taute e taha tauteaga ke uta e falu he tau fanau ke fakaako mai he tau kaina kaeke ke tokologa lahi kua moua he gagao ke he aoga.
  6. Ko lautolu e tau fanau (tau 1 - 10) ne nakai hagahaga mitaki e tau levekiaga ke he tau kaina, ne maeke ke o mai he aoga.
  7. Ko hai ni ne nakai malolo pokua gagao, kua LATA KE nofo i kaina mo e fano ke moua e tivi COVID-19 ne moua noa: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/niuean/testing-and-tracing/
  8. To holoholo tumau e tau lima he tau tagata oti.
  9. Koho mo e tihe ki loto he tau ao tuli lima.
  10. To fakamea tumau e mautolu e tau fuga lapa ne fa aamo tumau ki ai.
  11. To fakamaagiagi fakamitaki e tau poko aoga mo e tau poko ne haha i ai ki loto.
  12. Lagomatai he tau pa mata ke tukutuku hifo e uta fano he gagao COVID-19. To lagomatai e mautolu e tau fanau aoga ne fifili ke tui e tau pa mata.
  13. Ko lautolu oti ne taki 5 e tau tau moui ki luga kua maeke ke moua e tau huki fakagata moua noa he magaaho nei: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/niuean/vaccines/getting-your-covid-19-vaccine/
  14. To mahomo atu e mitaki kaeke kua moua e tau huki fakagata mo e lalafi ki ai e fafatiaga booster ke haohao mitaki a tautolu pihia foki mo e falu.
  15. Kaeke ke tupetupe a koe ke finaatu he aoga poke faahi gahua he tau fakaakoaga foou, fakamolemole ti matutaki ke he [insert school/early learning email address].
  16. Tutala ke he haau a aoga poke faahi gahua he tau fakaakoaga foou kaeke kua fai tama a koe ne ligaliga ke moua atu e falu gagao kelea ha ko e COVID-19, po ke taha mai he haau a loto kaina ne mukamuka lahi ke moua e gagao.
  17. Fai fakailoaaga foki ne maeke ke moua mai he: Vagahau Niue | Niuean | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Tokelauan | Te Gagana Tokelau

  1. Ko Niu Hila kua heke atu ki he tulaga-mataloa fou ki te tulaga e fakatino ai nā tautuaga ki te COVID-19.
  2. Na Ākoga, kura ma nā tautuaga āoga pepe e tatala kae fakatino pea nā tulaga puipuia tau te Ola mālōlō.
  3. E lelei ā tātou faiga ma nā puipuiga ke fehoahoani ke fakataigole ai te pēhi o te COVID-19.
  4. Kāfai e fakatino nā akoakoga fakafehāgai e hili atu te lelei ki tamaiti āoga ma tamaiti talavou.
  5. E ōno fai nā matākupu a iētahi tamaiti i nā kāiga kāfai kua tokalahi nā tamaiti e maua i te fāmai i nā āoga.
  6. Ko nā tamaiti (i nā tauhaga 1 – 10) e hē i ei ni tino e kikilāgia i nā kāiga, e mafai ke olo ki nā āoga.
  7. Ko hō he tino e hē mālohi pe tauale, e TATAU ke nofo i te fale ma fai he hukehukega ki te COVID-19 test e hēai he totogi: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/tokelauan/testing-and-tracing/
  8. Ko tagata uma ke fufulu o latou lima i taimi uma e tatau ai.
  9. Tale ma mafatua ki te gaugā tulilima.
  10. Ko ki tātou ka mākekeke oi fufulu nā kogāmea e fakaaogā hō.
  11. Ko nā potu ma nā koga i loto o te āoga, ka lelei te fehuiakiga o te ea i loto.
  12. Ko nā ufi mata e fakataigole ai te pipihi o te COVID-19. E hapoti e matou ia tamaiti āoga e filifili e lātou ke fai na ufi mata.
  13. Ko nā tino uma lele e kamata i te 5 tauhaga ki luga, e mafai ke fai nei ō lātou tui puipui ki te COVID-19: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/tokelauan/the-covid-19-vaccine/getting-your-covid-19-vaccine/
  14. Kāfai e fai o tui puipui e i loto ai te tui fakaopoopo, ko hētahi auala pito hili ona lelei ke puipuia ai ki tātou ma iētahi tino.
  15. Kāfai e i ei ni mea e popole ai koe āgai ki te olo ki nā āoga pē ko nā āoga pepe, fakamolemole fakahokotaki [insert school/early learning email address].
  16. Talanoa ki te āoga pe ko te ākoga kāmata e olo ki ei au pepe, kāfai e i ei hau tamaiti e i loto o te vāega e fakapokepokegia ke tauale lahi mai te COVID-19, pe ko ni tino e ō tō kāiga e hili atu te fakapokepokegia.
  17. Ko iētahi fakamatalaga e maua i te kupega i lalo: Te Gagana Tokelau | Tokelauan | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Tuvaluan | Te Gana Tuvalu

  1. Niu Sila ko gasue nei ki se faifaiga foou e tai leva tena fakaogaaga i te fakatokaaga o te COVID-19.
  2. Akoga, kura mo fesoasoani tau akoga kamata ko matala i koga e fakatuu iei fakatasi mo olotou puipuiga o te ola ‘lei o tino ko oti ne fakatoka.
  3. E ‘lei a motou fakanofonofoga mo onoonoga ke fesoasoani o fakafoliki a te faka‘pisi o te COVID-19.
  4. Te fetaui mata ki mata o tauloto ko te auala sili tena ki tamaliki pela foki mo talavou.
  5. E mafai loa matou o manakogina ke fakasoa nisi tamaliki ke akoga mai olotou fale manafai ko too uke a pokotiaga i loto i ‘tou akoga.
  6. Tamaliki i tausaga akoga (years 1 – 10) kola e se toka te tausiga i fale, e mafai o aumai ki loto i akoga.
  7. So se tino tela e logologo sala io me masaki, e ‘TAU o nofo i te fale kae e ‘tau mo koe o fai tau COVID-19 asiga e se togi: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/tuvaluan/testing-and-tracing/
  8. A tino taki tokotasi ka fulu saale loa olotou lima i taimi e uke.
  9. A tale mo mafatua ka fai katoa ki fatigalima.
  10. A matou ka masani o fulu saale loa a koga e lasi te puke o lima kiei.
  11. Fale akoga pela foki mo koga avanoa i loto ka fai ke saviligina io me fano faka‘lei te ea.
  12. A ufi mata e fakafoliki ne ia te faka‘pisi o te COVID-19. A matou e lagolago ki tamaliki akoga kola e filifili ke fakaoga a ufi mata.
  13. A tino katoa mai te 5 tausaga fano ki luga e mafai o maua olotou COVID-19 suki puipui e se togi nei: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/tuvaluan/vaccines/getting-the-covid-19-vaccine/
  14. Te faiga o suki puipui e aofia iei ko suki fakamalosi se auala e tasi e sili i te ‘lei ke tausi iei tatou mo nisi ke saogalemu.
  15. Kafai e isi ne mea e mafa i tou loto e uiga mo te fakatasi mai ki te akoga io me ko akoga kamata, fakamolemole ko fesokotaki ki te [insert school/early learning email address].
  16. Faipati ki tau akoga io me ko te akoga kamata manafai e isi ne au tamaliki e tai lasi atu te fakamataku o pokotia malosi mai te COVID-19, io me isi se tino i te fale e mafai o pokotia malosi.
  17. Fakamatalaga faopoopo e avanoa i te: Te Gana Tuvalu | Tuvaluan | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Hindi / हिन्दी

  1. न्यूजीलैंड COVID-19 के प्रबंधन के लिए एक नए दीर्घकालिक दृष्टिकोण की ओर बढ़ गया है।
  2. सार्वजनिक स्वास्थ्य उपायों के साथ स्कूल, kura और प्रारंभिक शिक्षा सेवाएं खुली हैं।
  3. हमारे पास COVID-19 के संचरण को कम करने में मदद करने के लिए अच्छी प्रणाली और नियंत्रण हैं।
  4. आमने-सामने सीखना बच्चों और युवाओं के लिए सबसे उत्तम है
  5. अगर हमारे स्कूल में बहुत ज्यादा मामले आते हैं तो हमें कुछ बच्चों को घर से सीखने के लिए कहने की आवश्यकता हो सकती है
  6. बच्चे (1 से 10वीं कक्षा में पढ़ने वाले) जिनके लिए घर पर उपयुक्त देखभाल उपलब्ध नहीं है, वे स्कूल में आ सकते हैं
  7. जो कोई भी अस्वस्थ या बीमार है, उसे घर पर रहना चाहिए और आपको एक मुफ्त COVID-19 टैस्ट करवाना चाहिए: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/hindi/testing-and-tracing/
  8. सभी लोग नियमित रूप से हाथ धोते रहेंगे।
  9. खांसी और छींक कोहनी में की जायेंगी
  10. ज्यादा स्पर्श की जाने वाली सतहों की हम नियमित रूप से सफाई करेंगे
  11. कक्षाएँ और भीतरी स्थान अच्छी तरह से हवादार होंगे
  12. फेस मास्क COVID-19 के प्रसार को कम करते हैं। हम उन छात्रों का समर्थन करेंगे जो मास्क पहनना चुनते हैं।
  13. 5 वर्ष और उससे अधिक आयु के सभी लोग अब अपना निःशुल्क COVID-19 टीकाकरण प्राप्त कर सकते हैं: https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/hindi/vaccines/getting-your-covid-19-vaccine/
  14. बूस्टर खुराक सहित टीका लगवाना स्वयं को और दूसरों को सुरक्षित रखने के सर्वोत्तम तरीकों में से एक है
  15. यदि आप स्कूल या प्रारंभिक शिक्षा में जाने के बारे में चिंतित हैं, तो कृपया [insert school/early learning email address] से संपर्क करें।
  16. यदि आपके बच्चे को COVID-19 से गंभीर बीमारी होने का खतरा ज्यादा है या घर के किसी सदस्य को बीमारी का खतरा ज़्यादा है तो अपने स्कूल या प्रारंभिक शिक्षा सेवा से बात करें।
  17. अतिरिक्त जानकारी यहां उपलब्ध है: हिन्दी / Hindi | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)

Key messages in Chinese (Simplified) | 简体中文

  1. 新西兰已转入新的长期抗疫模式来管理新冠疫情。
  2. 学校、kura 和幼教服务场所开放,并施行一些公共卫生措施。
  3. 我们拥有良好的抗疫机制和控制措施来帮助减少新冠病毒的传播。
  4. 面对面的授课最适合儿童和青少年。
  5. 如果学校出现太多病例,我们可能需要转而让一些孩子在家上课。
  6. 家里无法提供适当看护的孩子(1到10年级)可以来学校。
  7. 身体出现不适或感觉生病的人都必须待在家中,并且接受免费的新冠测试:https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/chinese-simplified/testing-and-tracing/
  8. 每个人都须经常洗手。
  9. 咳嗽和打喷嚏请用肘部挡住。
  10. 我们将定期清洁使用率高的物体表面。
  11. 教室和其他室内空间将保持良好的通风。
  12. 口罩有助于减少新冠病毒的传播。我们将为选择戴口罩的学生提供支持。
  13. 年满5岁以上的所有人现在都可以免费接种新冠疫苗:https://covid19.govt.nz/languages-and-resources/translations/chinese-simplified/vaccines/getting-the-covid-19-vaccine/
  14. 接种疫苗,包括打加强针,是保证自己和他人安全的最佳方法之一。
  15. 如果您对来学校或幼教中心上课有任何疑虑,请联系 [insert school/early learning email address]。
  16. 如果您的孩子感染新冠后患重症的风险较高,或者有家庭成员较易受感染,请与学校或幼教中心联系。
  17. 更多信息请访问:简体中文 | Chinese (Simplified) | Unite against COVID-19 (covid19.govt.nz)